To je mikroplastika – Uvođenje Mikroplastika :: Megaproblem pokazuje i ukazuje na poreklo mikroplastike i način na koji ona dospeva i nakuplja se u našoj slanoj i slatkoj vodi. Kese za kupovinu, plastične kese, flaše od pića, kanisteri, čak i izgubljene ribarske mreže (takozvane “duh mreže”) pod uticajem talasa bivaju iseckane, smrvljene i eventualno samlevene u fine čestice i ogromne gomile đubreta – mikroplastiku. Čak i određeni kozmetički proizvodi sadrže takozvane mikro perle koje su takođe mikroplastika. Ribe, račići, školjke, čak i kitovi i druge životinje u rekama i morima greškom gutaju male plastične delove misleći da se radi o jestivim materijama. Konzumirajući ove životinje, mikroplastika dospeva i u lanac ishrane čoveka. Mikroplastika je posebno opasna obzirom da privlači i sakuplja otrovne supstance kao što su insekticidi (DDT), kancerogeni plastični omekšivači (PCB) i druge opasne hemikalije. Kako se mikroplastika nemože raspoznati od drugih taloga, naše fabrike za preradu vode nisu u mogućnosti da ih izdvoje – čime fatalni krug biva zatvoren. Iako je Austrija, kao i mnoge druge evropske zemlje, prepoznata kao uzor u ulaganju napora u reciklažu (uključujući plastiku), umetnička prezentacija problema mikroplastike bi trebala da još više istakne aktuelnost ovog problema kod posetilaca. Obzirom da mikroplastika izaziva sve veću globalnu zabrinutost, nadamo se da će ovaj događaj poslužiti kao ambasador za nove inicijative protiv plastičnog otpada. Mikroplastika je već određena kao jedan od razloga uznapredovalog zagađenja naših mora i okeana – u vreme kada njihov obim i dugotrajni efekti ni izdaleka nisu razumljivi. Industrija plastike i kompanije koje se bave pakovanjem su prepoznale ovaj problem i počele da razvijaju biorazgradive proizvode. Međutim, biće neophodne godine ukoliko ne i decenije dok ovi novi proizvodi ne budu dovoljno spremni za široku upotrebu. U međuvremenu, svake godine nekih 20 000 tona plastičnog otpada nađe svoj put do naših izvora vode – i obzirom da je plastika biološki nerazgradiva ovaj otpad se skuplja u vidu gomila đubreta u našim okeanima. Na osnovu ispitivanja UN-a, ukoliko ne budemo učinili nešto do 2050 godine imaćemo više plastičnog đubreta nego ribe u našim morima Šta možemo da učinimo protiv mikroplastike? Izbegavajte - Ukoliko je moguće ne kupujte proizvode u plastičnom pakovanju - Ne kupujte kozmetičke proizvode koji sadrže plastične perle - Višekratno korišćenje plastičnih proizvoda (npr. plastične kese) Reciklirajte  - Ne bacajte plastični otpad u prirodu – reciklirajte ga u odgovarajućim kantama za    recikliranje (odvojeno od PET i druge ambalaže, torbi za kupovinu) Informišite - Proširite informaciju o štetnosti mikroplastike među članovima svoje porodice,   prijateljima i poznanicima.
Mikroplastika :: Megaproblem Otkud plastika i plastični omekšivači u našoj hrani?
Festival & Exhibition ‘SOHO in Ottakring’ 04 - 18-Jun-16 - Matteotti Platz 4 - A-1160 Wien
© KeicieArts 2016-22
To je mikroplastika – Uvođenje Mikroplastika :: Megaproblem pokazuje i ukazuje na poreklo mikroplastike i način na koji ona dospeva i nakuplja se u našoj slanoj i slatkoj vodi. Kese za kupovinu, plastične kese, flaše od pića, kanisteri, čak i izgubljene ribarske mreže (takozvane “duh mreže”) pod uticajem talasa bivaju iseckane, smrvljene i eventualno samlevene u fine čestice i ogromne gomile đubreta – mikroplastiku. Čak i određeni kozmetički proizvodi sadrže takozvane mikro perle koje su takođe mikroplastika. Ribe, račići, školjke, čak i kitovi i druge životinje u rekama i morima greškom gutaju male plastične delove misleći da se radi o jestivim materijama. Konzumirajući ove životinje, mikroplastika dospeva i u lanac ishrane čoveka. Mikroplastika je posebno opasna obzirom da privlači i sakuplja otrovne supstance kao što su insekticidi (DDT), kancerogeni plastični omekšivači (PCB) i druge opasne hemikalije. Kako se mikroplastika nemože raspoznati od drugih taloga, naše fabrike za preradu vode nisu u mogućnosti da ih izdvoje – čime fatalni krug biva zatvoren. Iako je Austrija, kao i mnoge druge evropske zemlje, prepoznata kao uzor u ulaganju napora u reciklažu (uključujući plastiku), umetnička prezentacija problema mikroplastike bi trebala da još više istakne aktuelnost ovog problema kod posetilaca. Obzirom da mikroplastika izaziva sve veću globalnu zabrinutost, nadamo se da će ovaj događaj poslužiti kao ambasador za nove inicijative protiv plastičnog otpada. Mikroplastika je već određena kao jedan od razloga uznapredovalog zagađenja naših mora i okeana – u vreme kada njihov obim i dugotrajni efekti ni izdaleka nisu razumljivi. Industrija plastike i kompanije koje se bave pakovanjem su prepoznale ovaj problem i počele da razvijaju biorazgradive proizvode. Međutim, biće neophodne godine ukoliko ne i decenije dok ovi novi proizvodi ne budu dovoljno spremni za široku upotrebu. U međuvremenu, svake godine nekih 20 000 tona plastičnog otpada nađe svoj put do naših izvora vode – i obzirom da je plastika biološki nerazgradiva ovaj otpad se skuplja u vidu gomila đubreta u našim okeanima. Na osnovu ispitivanja UN-a, ukoliko ne budemo učinili nešto do 2050 godine imaćemo više plastičnog đubreta nego ribe u našim morima Šta možemo da učinimo protiv mikroplastike? Izbegavajte - Ukoliko je moguće ne kupujte proizvode u plastičnom pakovanju - Ne kupujte kozmetičke proizvode koji sadrže plastične perle - Višekratno korišćenje plastičnih proizvoda (npr. plastične kese) Reciklirajte  - Ne bacajte plastični otpad u prirodu – reciklirajte ga u odgovarajućim kantama za    recikliranje (odvojeno od PET i druge ambalaže, torbi za kupovinu) Informišite - Proširite informaciju o štetnosti mikroplastike među članovima svoje porodice,   prijateljima i poznanicima.
Mikroplastika :: Megaproblem Otkud plastika i plastični omekšivači u našoj hrani?
4.- 18.06.2016 Matteotti Platz 4 A-1160 Wien